
Image generated using ChatGPT
Mišljenje: AI u ratovanju – Tihi pomak tehnološke industrije prema bojištu
Rasprava o autonomnim oružjima, politikama sigurnosti tehnologije i etici AI-a u vojsci traje već neko vrijeme, ali su se posljednjih dana dogodila značajna razvijanja. Lideri iz OpenAI-a, DeepSeek-a, pa čak i osnivač Spotifyja najavili su nove dogovore o suradnji s vladama na obrambenim tehnologijama i strateškom AI-u
Napetosti oko korištenja umjetne inteligencije u ratovanju su se intenzivirale posljednjih dana. Ovog mjeseca, nekoliko tehnoloških tvrtki najavilo je nove strateške partnere s vladama za razvoj obrambenih projekata. I, kao i kod mnogo toga u području AI-a, posljednjih mjeseci došlo je do naglog pomaka u pristupu AI-u za vojni razvoj i razvoj oružja.
Prije samo nekoliko dana, OpenAI i američka vlada najavili su ugovor vrijedan 200 milijuna dolara za razvoj obrambenih alata na bazi umjetne inteligencije. Detalji su još uvijek oskudni, s naglaskom službenika na “administrativnim operacijama” kao primarnoj primjeni.
U međuvremenu, švedski poduzetnik i osnivač Spotifyja Daniel Ek podržao je njemačku tvrtku Helsing vodeći investicijski krug od 600 milijuna eura. Helsing, koji se izvorno fokusirao na tehnologiju softvera, sada se kreće prema razvoju dronova, podmornica i zrakoplova.
Reuters je nedavno otkrio da DeepSeek pomaže kineskoj vojsci i obavještajnim operacijama. Visoki američki dužnosnik rekao je da je AI startup pomogao u rješavanju izazova u američko-kineskom trgovinskom ratu, a njegov open-source model pomaže kineskoj vladi u operacijama nadzora.
Tehnološki divovi surađuju s vladama na načine na koje nismo navikli vidjeti—barem ne tako javno—i uključuju se u aktivnosti koje tradicionalno nisu bile dio njihove uloge, poput visokih tehnoloških izvršnih direktora koji se pridružuju američkoj vojnoj rezervi.
Odjeljenje 201 Vojske: Izvršni korpus za inovacije je pokušaj regrutiranja visokih tech izvršnih direktora da djeluju kao senior savjetnici u pričuvnom sastavu Vojske, kako bi pomogli usmjeriti brza i skalabilna tech rješenja za složene probleme. ⤵️ https://t.co/95LjcCmbYe
— U.S. Army Reserve (@USArmyReserve) 24. lipnja 2025.
Što se događa?
Promjena u govoru
Tehnološke su kompanije prešle s “Nikada ne bismo koristili AI za vojne svrhe” na “Možda ćemo tiho izbrisati tu klauzulu iz naših politika” do “Odlične vijesti, sada gradimo AI-om pogonjeno oružje za vladu!”
Barem se tako čini pažljivom promatraču.
Nedavno su giganti AI-a s ponosom tvrdili da nikada neće podržavati vojne aplikacije, ali nešto se promijenilo. Google je odličan primjer.
Godine 2017., Američko ministarstvo obrane pokrenulo je Project Maven, Tim za algoritamsko ratovanje, inicijativu za integraciju AI-a u vojne operacije. Google je bio prvotno uključen, ali unutarnji protesti – pokrenuti zbog brige zaposlenika o etici – potaknuli su tvrtku na privremeno povlačenje.
Prošle godine, pojačao se pritisak prema vojnim aktivnostima i gotovo 200 radnika Google DeepMinda pozvalo je tvrtku da prestane s vojnim ugovorima.
“Bilo kakva povezanost s vojskom i proizvodnjom oružja utječe na naš položaj kao lidera u etičkoj i odgovornoj AI, i protivi se našoj misijskoj izjavi i navedenim principima AI,” napisali su zabrinuti zaposlenici.
Ovaj put, Googleov odgovor bio je čekati i tiho ažurirati svoje smjernice etike umjetne inteligencije uklanjajući dio u kojem su rekli da nikada neće razvijati tehnologiju umjetne inteligencije koja bi mogla uzrokovati štetu. Demis Hassabis, Googleov šef za umjetnu inteligenciju, objasnio je da se samo prilagođavaju promjenama u svijetu.
Iako Googleov slučaj ilustrira evoluirajući odnos između umjetne inteligencije i vojne upotrebe, to je samo jedan primjer šireg industrijskog pomaka prema ispunjavanju obrambenih ciljeva.
Umjetna inteligencija preoblikuje vojni i obrambeni sektor
Pokretanje projekta Maven, ili kako bi ga neki mogli nazvati, “kada je američka vlada shvatila da veliki jezični modeli mogu biti iznimno korisni u ratovanju,” otkrilo je jedan od razloga zašto je američka vlada zainteresirana za AI.
Sposobnosti AI sustava da obrađuju masivne količine podataka, identificiraju objekte na bojištu i analiziraju slike posebno su privlačne u obrambenom sektoru.
Poboljšane analize, izvan ljudskih mogućnosti
Od 2022. godine, kako Ukrajina tako i Rusija integriraju AI sustave u svoje vojne operacije.
Ukrajinska vlada surađuje s tehnološkim tvrtkama i primjenjuje više strategija kako bi maksimalno iskoristila velike jezične modele. Nedavno je obradila 2 milijuna sati snimaka s bojišta — ekvivalent 228 godina videa — kako bi trenirala AI modele za vojne procese. Koliko bi im ljudi bilo potrebno da analiziraju toliko podataka?
“Ovo je hrana za AI: Ako želite podučiti AI, dajte mu 2 milijuna sati (videozapisa), on će postati nešto nadnaravno,” objasnio je osnivač neprofitnog digitalnog sustava OCHI, Oleksandr Dmitriev. Snimke mogu optimizirati performanse oružja i pomoći u poboljšanju borbenih taktika.
Drugi AI sustav, Avengers, AI je platforma s inteligencijom koju je razvio Inovacijski centar Ministarstva obrane Ukrajine, koja obrađuje uživo videozapise s dronova i identificira do 12.000 neprijateljskih jedinica tjedno.
Dronovi: Vruća roba na bojnom polju
Dronovi na bojištu – često nazivani “strojevima za ubijanje” – trenutno su među najvrjednijim tehnologijama u modernom ratovanju zbog njihove autonomije, preciznosti i niske cijene. Ovi roboti omogućuju zaraćenim državama da izvode udare visokog utjecaja bez rizika za ljudske pilote i za samo djelić tradicionalnih troškova.
Do svibnja ove godine, Rusija je razmjestila preko 3,000 Veter kamikaze dronova u Ukrajini. Ovi sustavi su sposobni identificirati ciljeve i autonomno izvršavati napade.
Prije samo nekoliko dana, ukrajinski su vojnici rasporedili dron Gogol-M, “majčinski” dron koji može putovati do 300 kilometara, nositi druge dronove, izbjegavati radar letenjem na niskim visinama te skenirati teren ispod sebe kako bi detektirao i napao neprijateljske vojnike.
Prema The Guardianu, svaki napad koji koristi ovaj moćni dron košta oko $10,000, dok bi raketni sustav koji koristi nešto stariju tehnologiju koštao između $3 i $5 milijuna.
Potpuno novi startup Theseus brzo je prikupio 4,3 milijuna dolara nakon što su njeni mladi osnivači prošle godine na društvenoj mreži X podijelili objavu u kojoj su rekli da su izgradili dron za manje od $500 koji može letjeti bez GPS signala.
osmislili smo, 3D isprintali i izgradili dron vrijedan manje od $500 koji izračunava GPS koordinate bez signala koristeći kameru + Google karte
u 24h pic.twitter.com/8P2QoQMNbW
— Ian Laffey (@ilaffey2) 18. veljače 2024
Iako tehnologija dronova još uvijek nije toliko precizna kako neki razvijatelji nadaju, posebno kada je pogođena vremenskim uvjetima koji smanjuju njegovu “vidljivost”, pokazala je veliki potencijal u sektoru.
Tesko dostižni globalni konsenzus
Nisu samo zemlje u ratu ili svjetske velesile koje razvijaju nove tehnologije pogonjene AI-om za obranu. Mnoge nacije već godinama integriraju AI u napore za kibernetičku sigurnost i razvoj autonomnih oružja. Ovo nije samo fenomen za 2025. godinu.
Od 2014. godine, Ujedinjeni narodi pokušavaju postići dogovor o regulatornim okvirima s više nacija, ali bez uspjeha.
Više od 90 nacija nedavno se okupilo na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku kako bi raspravili o budućnosti autonomnih oružja koja kontrolira umjetna inteligencija i njihovim regulacijama. Nisu postigli konsenzus, a Opća skupština je samo usvojila neobvezujuću rezoluciju iz 2023. godine, koja upozorava na potrebu da se riješi pitanje smrtonosnih autonomnih oružanih sustava (LAWS).
Velika se rasprava sada vodi o tome treba li provesti globalni okvir ili ne. Mnoge zemlje slažu se s potrebom za novim globalnim smjernicama koje mogu regulirati privatne AI tvrtke i nacije. Druge zemlje, poput SAD-a, Kine, Rusije i Indije, preferiraju zadržati trenutne međunarodne zakone i samostalno stvarati nove za svaku naciju prema njihovim lokalnim potrebama – ili interesima. Upravo smo svjedočili koliko je kaotičan proces stvaranja novih AI propisa bio, čak i na državnoj razini u Kaliforniji.
Tehnološke tvrtke sve su više uključene
Aktivisti poput Laure Nolan iz Stop Killer Robots brinu zbog nedostatka sigurnosnih mjera i pravnih okvira koji kontroliraju napredak tehnoloških tvrtki u razvoju autonomnih oružja i AI softvera za vojsku.
“Općenito ne vjerujemo industriji da se sama regulira… Nema razloga zašto bi obrambene ili tehnološke tvrtke bile više vrijedne povjerenja,” rekla je Nolan Reutersu.
Godine 2024. istraživači su otkrili da kineske institucije koriste Metaov otvoreni model velikog jezika Llama za vojne svrhe. Pentagon je sklopio dogovor s Scale AI za razvoj Thunderforgea—projekta umjetne inteligencije za modernizaciju vojnih odluka. I OpenAI se udružio s vojnim izvođačem Anduril—obrambenim saveznikom vojske SAD-a, UK-a, Ukrajine i Australije.
Obrambeni startupi su također rasli u Europi, ne samo u razvoju novih tehnologija i projekata, već i u privlačenju vrhunskih talenata.
Kompleksan razvoj
Još jedan faktor koji je usko povezan s angažmanom tehnoloških tvrtki u nacionalnim obrambenim strategijama je nacionalizam. Sve više programera i stručnjaka za umjetnu inteligenciju odlučuje raditi na projektima koji se poklapaju s njihovim idealima i kulturnim korijenima, a ne samo trčati za većim plaćama. Neki su čak odbili poslove u SAD-u koji su nudili dvostruko veću plaću – poput Googlea ili OpenAI – kako bi se pridružili europskim poduhvatima poput Helsinga, na primjer.
Niti politike, tehnologije, nacionalizma i ideoloških bitaka sve su više isprepletene – često ostavljajući po strani razmatranja o etici, moralnosti i humanizmu.
Nedavni razvoj događaja jasno pokazuje da tehnološki divovi igraju ogromnu ulogu u vojnim i nacionalnim obrambenim naporima širom svijeta. Razvoj autonomnih oružja i tehnologija vezanih za rat napreduje ultra-brzim tempom, dok su napori Ujedinjenih naroda za uspostavljanje međunarodnih sporazuma i regulacija za budućnost čovječanstva sve više minimizirani.
Bez međunarodnih sporazuma – i uz ambiciozne tehnološke tvrtke koje podržavaju vlade u razvoju najmoćnijih svjetskih oružja koristeći AI – što budućnost nosi za čovječanstvo u godinama koje dolaze?